Na teritoriji Golubovačkog polja, posebno u dijelu Aerodroma Podgorica, pronađen je veći broj kasetnih bombi zaostalih tokom NATO agresije. Prema poslednjem izvještaju, do prije petnaestak dana na aerodromu je pronađeno i uništeno najmanje 28 kasetnih bombi i ostataka minsko-eksplozivnih sredstava. Te naprave pronađene su kod zgrade vatrogasne i rulne staze, odnosno polijetno-slijetne staze na civilnom aerodromu. Prava je sreća da do danas niko nije stradao od zaostalih NATO bombi, ako se zna da su radnici Aerodroma Crne Gore radili na održavanju zelenih površina oko rulne staze.

Eksperti iz inostranstva uključeni su u otkrivanju i deminiranju zaostalih kasetnih bombi. Deminiranje obavljaju ujutru rano ili kada nema letova.

Kako su ispričali sagovornici „Dana”, strani eksperti češljaju svaki pedalj oko piste i detektorom pronalaze bombe. Kada pronađu kasetnu bombu obilježe je, na tom mjestu se stave gume i pijesak, a potom se aktiviraju kada dolazi do kontrolisanih ekpsplozija.

Strahuje se da je na pomenutom području na desetine kasetnih bombi kojima je aerodrom zasut tokom NATO agresije kada je SRJ bombardovana bez dozvole Savjeta bezbjednosti UN.

Vlada Crne Gore je bila upoznata da je na aerodromu u Podgorici i bližoj okolini veliki broj zaostalih kasetnih bombi, iako su vojska i policija u ranijem periodu vršile takozvano vojno razminiranje.

Zbog toga je prošle godine potpisan Memorandum, a koji je potpisalo Ministarstvo unutrašnjih poslova sa Norveškom narodnom pomoći (NPA), koji se odnosi na program „Oslobađanje zemljišta u području koje je kontaminirano ostacima kasetne municije u Crnoj Gori”. U tom memorandumu, u koji je „Dan” imao uvid, precizirano je da se radi o takozvanom humanitarnom deminiranju i čišćenju ostataka kasetne municije na teritoriji Golubovaca, Tuzi i Rožaja. Norveška je za ovaj posao izdvojila više od milion eura.

Kako „Dan” saznaje, iako su vojska i policija ranije čistili kontaminirano područje, iza njih je ostao veliki broj minsko-eksplozivnih sredstava.

Zona Golubovaca i Tuzi, koja je bila na udaru, do sada nije humanitarno razminirana jer nije bilo novčanih sredstava.

Aerodrom Podgorica bio je među prvim metama agresora. Tokom bombardovanja u Crnoj Gori je stradalo 10 osoba, među kojima i troje djece. Krvavi epilog NATO bombardovanja Srbije i Crne Gore bio je oko 3.000 ugašenih života.

Prvog dana napada pala je i prva žrtva – devetnaestogodišnji Saša Stajić iz Beograda, koji je poginuo na ratnoj straži u krugu kasarne „Milovan Šaranović” u Danilovgradu. U napadima koji su uslijedili 6. aprila 1999. godine NATO je bacio bombe na aerodrom u Golubovcima.

M.V.RAKČEVIĆ

---

Opasni i ostaci kasetnih bombi
Koliku opasnost predstavljaju kasetne bombe pokazuje i tragični primjer prije akcija razminiranja u oblasti blizu Rožaja. Tamo je u martu 1999. godine stradao jedan dječak, a dvojica su ranjena kada su u šumi naišli na kasetnu bombu. Na Aerodromu Podgorica, iako je nakon vojnog razminiranja ostalo kasetnih bombi ili njeni djelovi, srećom, nije bilo tragičnih posledica po mještane ili radnike koji bi naišli na njih.